Kada razmišljamo o ishrani beba, najčešće se fokusiramo na to šta i koliko dete jede. Međutim, svaki pojedinačan obrok je mnogo više od samog unosa hrane. To je proces kroz koji beba uči, razvija se i postepeno gradi važne veštine – uključujući i govor.
U razgovoru sa Anom Živanović iz Progovori lako tima dotakle smo se upravo ove teme – šta se u praksi dešava kada je u pitanju rad sa roditeljima, koje su to stvari koje su danas normalizovane kada je progovaranje u pitanju, a zapravo ne bi trebalo da budu, i ono najvažnije – gde se tačno spajaju ishrana i razvoj govora.
Čime se bavi Progovori lako tim?
Nakon dugogodišnjeg rada u kabinetu, Ana i ja (druga Ana) odlučile smo da svoj fokus usmerimo na rad sa roditeljima dece do 3 godine. Razlog za to je jednostavan – roditelji su ti koji provode najviše vremena sa detetom i imaju najviše prilika da kroz svakodnevne aktivnosti podstiču razvoj govora.
Danas mame često nemaju vremena da se posvete razvoju deteta kroz odvojene vežbe i zadatke. Zato je mnogo važnije imati celovit pristup – uključiti razvoj u svakodnevnicu, kroz aktivnosti kao što su igra, čitanje i naravno hranjenje.
Čekati da dete progovori nije uvek rešenje.
Kada je u pitanju razvoj govora (ali i hranjenje), i dalje postoji veliki broj zastarelih saveta.
Jedan od najčešćih je: „Sačekajte, progovoriće.“
I zaista, neka deca i hoće. Ali problem nastaje onda kada izazovi postoje, a dragoceno vreme za podršku i intervenciju prolazi.
Zato je mnogo važnije pitanje: Šta radimo dok čekamo?
Roditeljima nije potrebno samo da čekaju, već da znaju:
- kako da podstaknu dete
- kako da ga motivišu
- kako da kroz svakodnevne situacije podrže razvoj govora
Upravo zato su stručna podrška i konkretni alati koje mogu primenjivati svakog dana od ogromnog značaja.
Da li način hranjenja utiče na govor?
Gordana: Jedno od pitanja koje često dobijam od mama je:
„Da li će moje dete kasniti u govoru ako mu dajem samo blendanu hranu?“
Ana: Odgovor nije crno-beo.
Pokreti koje koristimo dok jedemo – pokreti jezika, usana i obraza – isti su oni koje kasnije koristimo za govor. Drugim rečima, organi koji učestvuju u žvakanju učestvuju i u razvoju govora.
Većina dece će naučiti i da žvaće i da govori, ali to ne znači da na tom putu neće imati poteškoće ili razviti određene kompenzacije (na primer, nejasan izgovor pojedinih glasova).
To ne znači da će dete koje jede blendanu hranu imati problem, ali znači da želimo da mu damo priliku da razvije što bolje obrasce oralne motorike.
To radimo tako što:
- uvodimo komade na vreme
- podstičemo pijenje iz čaše ili na slamku (već od 6 meseci)
- postepeno smanjujemo upotrebu dude
U većini slučajeva ne postoji jedan uzrok sporijeg razvoja govora, već kombinacija faktora.
Šta raditi tokom hranjenja beba, a šta izbegavati? Šta nam logopedi kažu o tome?
Kada je hranjenje u pitanju, važno je da dete uključimo u ceo proces, naravno u skladu sa uzrastom:
- kupovina
- priprema hrane
- zajednički obroci
Takođe, važno je da detetu damo prostor da jede samostalno.
S druge strane, postoje stvari koje bi trebalo izbegavati:
- brisanje bebe posle svakog zalogaja,
- sprečavanje da dira i istražuje hranu,
- hranjenje po svaku cenu ili uz distrakciju (igračke i ekrane).
Roditelji često imaju potrebu da kontrolišu hranjenje i da obrok bude uredan. Ali upravo u toj neurednosti leži razvoj.
Kada beba gnječi hranu, razmazuje, istražuje teksture – ona uči kroz sva čula. I to nije loša navika – to je proces učenja.
Kako komuniciramo za stolom?
Hranjenje nije samo prilika za unos hrane, to je i prostor za komunikaciju, povezivanje i učenje.
Način na koji pričamo tokom obroka ima veliki uticaj na dete.
Ako stalno govorimo:
- „Pojedi još malo“
- „Hajde, moraš“
- „Nećeš dobiti ako ne jedeš“
dete može razviti otpor, nesigurnost i negativan odnos prema hrani.
Umesto toga, obrok može biti prilika za:
- razgovor
- imenovanje hrane
- zajedničko vreme
I upravo tu se razvijaju i komunikacija i odnos prema hrani.
Za kraj
Žvakanje hrane i govor nisu dve odvojene stvari – oni su duboko povezani.
Kroz svakodnevne, male trenutke za stolom, dete ne uči samo da jede, ono uči da komunicira, istražuje i razvija se.
Ako želiš da poslušaš celu podkast epizodu i razgovor između mene i Ane, možeš to učiniti ovde.
